Generacije na tržištu rada

Trenutno se tržište rada pretežno sastoji od predstavnika triju generacija: generacije X, Y i Z. Kako bismo razumjeli kako motivirati članove skupina s različitim sastavom, potrebama i karakteristikama, ili pak kako ih potaknuti na suradnju na radnom mjestu, važno je razumjeti tko čini te skupine, koje karakteristike i stavove posjeduju te koji su čimbenici oblikovali njih. U ovom članku ispitujemo te karakteristike u odnosu na tri generacije o kojima je riječ.

Generacija X

Generacija X obuhvaća one rođene između 1965. i 1980. godine. Njihovi su roditelji bili rani baby boomeri, a oni su roditelji „najnovije” generacije Z. Rođeni su u svijetu koji je karakteriziran snažnim trendovima prema razvodu i gospodarskoj nesigurnosti. Ova je skupina već svjedočila brzom razvoju informacijske tehnologije i ne protivi se računalima, ali i dalje preferira pisanje rukom i telefonske pozive umjesto tipkanja i slanja e-poruka.

Prvenstveno su obilježeni individualizmom i skepticizmom. Izuzetno su snalažljivi i brzo se prilagođavaju promjenama. U svom radu cilj im je izgraditi karijeru. Očekuju da im rad bude ugodan; vole raditi s najnovijom tehnologijom i nastoje postići dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Iznad svega, vjeruju sami sebi; skeptični su prema vezama i ne vjeruju institucijama, od braka pa sve do vlastitih poslodavaca. Zapravo, upravo zbog tih osobina mnogi su članovi ove generacije postali poduzetnici.

Generacija Y

Ova generacija obuhvaća one rođene između 1981. i 1994. godine (ili, prema nekim definicijama, 2000.). Njihovi roditelji su kasni baby boomeri, od kojih su naslijedili određenu razinu optimizma. Karakterizira ih praktičan pogled na svijet i „tehnološka pomama”, budući da su bili izloženi računalima i mobilnim telefonima još dok su bili u školi. Rođeni su u svijetu obilježenom međuregionalnim i međukomunim sukobima.

Ne planiraju dugoročno; žive za trenutak, uvijek se trude uživati i nastoje pronaći ravnotežu pri planiranju svog načina života. Ne vole da im se govori što trebaju raditi; puno više cijene suradnju i osnaživanje na radnom mjestu. Vole osjećati da su vlastiti šefovi. Što se tiče njihovog ponašanja na radnom mjestu, pripadnici generacije Y su samouvjereni i orijentirani na uspjeh. Uspjeh, novac i karijera njihovi su glavni prioriteti jer su od malih nogu naučili da su u potrošačkom društvu to jedine stvari koje ih mogu unaprijediti. Slijedom toga, oni nisu poslušna radna snaga, već samostalni pojedinci za koje je posao samo jedan od mnogih koje mogu promijeniti u bilo kojem trenutku.

Članovi generacije Y su realni, samouvjereni i pragmatično pristupaju problemima. Odrastavši usred promjena, spremno ih prihvaćaju. Međutim, ne mogu se smatrati pasivnima; naprotiv, oni su ti koji sami pokreću promjene. Kao potomci optimistične generacije baby boomera, osjećaju se osnaženi da poduzmu pozitivne korake kada stvari krenu po zlu.

Generacija Z

Članovi generacije Z su današnji tinejdžeri, dok stariji pripadnici ove generacije u ovom trenutku ulaze na tržište rada. Ova se generacija često naziva „digitalnim domorocima”, jer su im informatički uređaji poput računala i mobilnih telefona dio svakodnevnog života od ranog djetinjstva, a korištenje interneta im je prirodno.

Generacija Z obrađuje informacije brzinom koja je nezamisliva drugim dobnim skupinama. Od vrlo rane dobi izloženi su širokom spektru utjecaja putem interneta i preplavljeni su informacijama. Stoga poslodavci više ne mogu jednostavno dodjeljivati zadatke članovima ove generacije; moraju osigurati da ti zadaci što više privuku njihovu pažnju, jer je to jedini način da dugoročno održe njihovu motivaciju.

Kamen temeljac ponuda za posao usmjerenih na ovu generaciju su natjecanje za pažnju, dizajn, društvena odgovornost i stalna povezanost. Važan čimbenik u borbi za pažnju jest da su članovi ove generacije od malih nogu vrlo sigurni u snalaženju u online prostoru, stoga je ključno potaknuti njihov interes za brend u ranoj fazi.

Članovi generacije Z očekuju da brendovi uzimaju u obzir utjecaje na okoliš. U nekim slučajevima zeleni korporativni programi i komunikacije u tom području mogu imati veći utjecaj na odluke o lokaciji nego sama lokacija. Također je važno napomenuti da se neprestano mogu prilagođavati najnovijim tehnologijama, stoga tvrtke moraju razmišljati unaprijed kako bi držale korak s ovom generacijom i odmah zadovoljile njihove potrebe.

Podijeli:

Dobar tim se ne stvara sam od sebe.

Uvodimo sustav za prepoznavanje zasluga na radnom mjestu. Tako da zahvale ne budu samo jednokratne, nego postanu dio svakodnevne rutine vašeg tima.